Glas Muslimana Crne Gore

Informativni portal



Zdravlje

October 20, 2015

Vratite pritisak u normalu: Evo kako da se izborite sa hipertenzijom

More articles by »
Written by: admin
Tags:
Kažu da nizak pritisak obara, a visok ubija… Uz malo discipline, pravilnu ishranu, šetnju i vježbe, vjerovatno nikada nećete imati problema ni sa jednim od njih
Sigurno ste mnogo puta čuli ili ste sami rekli nešto poput: Kako sam se iznervirao, skočio mi pritisak! Ili: Kakvo je to vrijeme, pritisak mi stalno skače gore-dolje! Mnogo je situacija kada se osjećamo malaksalo, bez snage, slomljeno i tada obično krivimo pritisak. Ali, sami smo krivi. Pritisak u velikoj mjeri zavisi od toga kako se ponašamo prema svom tijelu. O hipertenziji i hipotenziji, visokom i niskom krvnom pritisku, razgovarali smo sa mr. sc. med. dr Dejanom Spiroskim, specijalistom interne medicine iz Instituta za rehabilitaciju u Sokobanjskoj u Beogradu.Kada je visok…

Arterijska hipertenzija je rasprostranjena kardiovaskularna bolest, od koje pati četvrtina čovječanstva.

– Može se reći da bolest ima karakter epidemije, jer pogađa 26,6 odsto muškaraca i 26,1 odsto žena. Broj oboljelih raste s godinama, posebno poslije 50. i tada zahvata više od polovine ljudi u tom dobu. U Srbiji od povišenog krvnog pritiska boluje 46,8 odsto stanovnika, što je duplo više nego u svijetu. Žene do menopauze manje obolijevaju od kardiovaskularnih bolesti, ali tokom nje postaju rizičnija grupa od muškaraca (krivo je smanjenje estrogena). Prema podacima, 27 odsto žena sa srčanim bolestima ima hipertenziju, dok u menopauzi taj procenat iznosi čak 37,8. Važno je znati da smanjenje dijastolnog pritiska (donjeg) za 10 mm/Hg smanjuje rizik od šloga za 30 odsto, a od infarkta za 23 odsto. Žene koje su pre menopauze imale niži pritisak, u menopauzi često postaju hipertenzivne. Povećavaju im se i vrijednosti masti u krvi – dvije trećine žena na Zapadu između 40. i 64. godine ima povišen holesterol, a gojaznost je takođe uzrok visokog pritiska – ističe dr Spiroski.

U starijem dobu i kod muškaraca i kod žena obično se javlja sistolna hipertenzija (povišen gornji pritisak), a zbog aterosklerotičnih procesa smanjuje se elastičnost krvnih sudova. Povišen pritisak kod žena poslije 50. godine čak šest puta povećava rizik od bolesti srca, a kod muškaraca tri puta. Zato žene u tim godinama moraju da povedu računa o načinu života, da šetaju, ostave pušenje, koriguju težinu, jedu manje slane, masne i slatke hrane, i ne piju alkoholna pića. Naravno, važno je i da se redovno kontrolišu i uzimaju terapiju.

Ni mladi nijesu pošteđeni

– Ranije se hipertenzija više vezivala za starije doba, ali sada nije tako. Sve je više oboljelih među mladima, čak i kod školske djece. Razlog vjerovatno leži u načinu života: sjedenje za kompjuterom, manje fizičke aktivnosti, brza i slana hrana, grickalice, energetski napici, vježbanje u teretani bez stručnog nadzora. Takođe, u porastu je i broj oboljelih među radno sposobnim ljudima, gdje se sve češće srećemo s tzv. radno zavisnom hipertenzijom, čiji je glavni uzrok stres – navodi naš sagovornik.

Prvo jelovnik, pa ljekovi

Da biste uspješno kontrolisali vrijednosti pritiska, važno je da osluškujete svoje tijelo i ne uskraćujete mu zdrav život. Brojni su faktori rizika: gojaznost, višak masnoće u krvi (holesterol i trigliceridi), loša ishrana, posebno višak soli, energetska pića, alkohol, pušenje, narkotici, fizička neaktivnost i stres.

Visok pritisak može se spriječiti preventivnim mjerama koje moraju da se sprovode od malih nogu, naročito ako je neko u porodici već obolio. Hrana treba da se soli što manje, alkoholna pića da se ne piju, uz umjerenu fizičku aktivnost (od pola sata do sat šetnje) i redovne obroke, a pušenje treba zaboraviti.

– Kada je riječ o liječenju, univerzalan lijek ne postoji, već svaki pacijent ima svoj lijek ili svoju kombinaciju ljekova, koje mora da prepiše ljekar – kaže dr Spiroski.

Skriveni simptomi

Bolesnik najčešće nema nikakve simptome, pa je to glavni razlog što se hipertenzija naziva tihim ubicom. Neki ljudi imaju nespecifične simptome: glavobolja, svjetlaci pred očima, zujanje u ušima, vrtoglavica, nestabilnost pri hodu, pritisak u grudima. Zbog toga se bolest dugo ne uočava ili se otkrije slučajno, a nekada tek kada nastupe komplikacije kao što su infarkt, moždani udar, poremećaj srčanog ritma, promjene na perifernim krvnim sudovima, oboljenje bubrega, promjene na očnom dnu.

– Ne može se reći koliki je hipertenzivni staž potreban da bi došlo do komplikacija. Posebno su opasne oscilacije – skokovi i padovi pritiska. Zna se da su nagli jutarnji skokovi povezani sa infarktom i šlogom: 47 odsto slučajeva srčane slabosti i 54 odsto šloga bili su posljedica visokog pritiska, a 26 odsto dijaliza posljedica je neadekvatnog liječenja. Hipertenzija može da postane ozbiljan problem ako se ne liječi na vrijeme, a važno je dodati da nikako nije dobro to što neki pacijenti svojevoljno smanjuju propisanu terapiju – ističe dr Spiroski.

Kada je nizak…

Ako ste često umorni, nedostaje vam energija i vrti vam se u glavi, vjerovatno imate hipotenziju.

To znači vrijednosti krvnog pritiska manje od 100/60 mmHg, mjerene više puta (3-5) u ambulanti, uz postojanje simptoma (umor, poremećaj sna, vrtoglavica, omaglica, nesvjestica, anksioznost ili depresija, jako lupanje srca, znojenje) i bez drugih bolesti. Osim trajno niskog pritiska (hronični, primarni, idiopatski), kome se ne može otkriti uzrok, postoji sekundarna hipotenzija uzrokovana različitim bolestima, stanjima i ljekovima, kao i akutna stanja s naglim padom pritiska, od kojih su najučestalija ona pri naglom ustajanju i neposredno poslije jela. Trajno nizak krvni pritisak rijetko je pokazatelj ozbiljnog zdravstvenog poremećaja, tijelo se na njega prilagodilo i obično ne pokazuje simptome. Problem nastaje kod naglog pada pritiska, kada mozak i drugi vitalni organi ostaju bez krvi i nemaju vremena da se prilagode. U tom slučaju može doći do vrtoglavice, omaglice, malaksalosti, poremećaja vida pa i kratke nesvjestice.

Jedite slano, pijte više tečnosti

– Liječenje će olakšati simptome, ali nije potrebno ako oni ne stvaraju probleme i ne kvare kvalitet života. Onima koji oduvijek imaju nizak pritisak obično se savjetuje da piju više tečnosti; kada leže, da najprije sjednu, pa tek onda ustanu (tako se izbjegava nesvjestica uslijed nagle promjene položaja); da jedu više manjih obroka, uz umjerenu fizičku aktivnost. Ponekad treba povećati unos soli, jer ona vezuje vodu u tijelu. Ali ako vam ništa od toga ne povisi pritisak u većoj mjeri i ne olakša simptome, rješenje su ljekovi koje će prepisati specijalista – navodi naš sagovornik.

Šetajte i ne nervirajte se!

Umjerena fizička aktivnost, u skladu s godinama i kondicijom, prestanak pušenja i smanjenje težine glavne su mjere prevencije. Potrebna je i korekcija ishrane na duže staze, koju bi trebalo da preporuči ljekar specijalista. Kada je riječ o stresu, lahko je reći da se ne treba nervirati, ali je to ponekad teško izvjesti jer je i svakodnevni prelazak ulice stresan. Važno je da bar sat dnevno izdvojimo samo za sebe i radimo ono što nam prija, što nas opušta i što će nas natjerati da zaboravimo probleme.

Zapušeni krvni sudovi

Začepljenje i promjene na krvnim sudovima krivi su za dvije trećine infarkta mozga i srca. Pucanje i suženje krvnih sudova na vratu dovodi do šloga, dok tromb u koronarnim arterijama dovodi do infarkta. Zato oni koji se ubrajaju u rizične grupe moraju redovno da kontrolišu stanje krvnih sudova. Jer, faktori rizika vremenom dovode do stvaranja plaka i zadebljanja krvnih sudova odnosno ateroskleroze. Kao i kod svih ostalih bolesti, i ovde je preventiva najvažnija.

Kada se približe

Krvni pritisak se sastoji od sistolnog (maksimalan/gornji) i dijastolnog (minimalan/donji) pritiska. Izjednačenje njihovih vrijednosti, što se često spominje u narodu, jednostavno je nespojivo sa životom. Ono što se zaista događa jeste povećanje gornjeg pritiska uz normalan ili niži donji pritisak (npr. kod hipertireoze), dok se razlika između pritisaka smanjuje (a vrednosti približe) najčešće kod skoka donjeg pritiska, uz normalan ili niži gornji pritisak, npr. 120/100 (uzrok može biti hronična bolest bubrega, aortna stenoza, hipotireoza).

Izmjerite pritisak pravilno

Obučena osoba može relativno precizno izmjeriti pritisak sebi ili drugome po određenim pravilima: manžeta aparata mora biti prilagođena obimu nadlaktice i pravilno postavljena; za zglobne aparate koristi se dio podlaktice do zglavka, gde aparat mora da legne pravilno. Najčešća greška kod samomjerenja jeste to što ne važi pravilo o srednjoj vrijednosti, već se uzima posljednja vrijednost. Zašto? Zato što aparat najprije sam sebe baždari, zatim se „baždare“ tijelo i glava, i tek kada se sve dovede u red, dobija se relativno tačna vrijednost. Ako se pritisak prati nekoliko dana, neophodno je da to bude u istim okolnostima i u isto vrijeme. Treba izbjegavati mjerenje kod stresa, psihičkog ili fizičkog premora. Najprije treba riješiti problem, a potom izmjeriti pritisak. Kućni aparati služe za grubu orijentaciju i ako pokažu veće odstupanje, treba se javiti ljekaru.

srce-pritisak-hipertenzija-foto-shutterstock-1445258354-765085


About the Author

admin





Matica muslimanska Crne Gore