Glas Muslimana Crne Gore

Informativni portal



Zdravlje

October 22, 2015

So je izvor zdravlja i bolesti

More articles by »
Written by: admin
Tags:

Da li i koliko pretjerujemo u dosoljavanju hrane. I smanjeni i prekomjerni unos dovode do poremećaja krvnog pritiska. Važna je za normalan rad štitaste žlijezde, fizički i intelektualni razvoj

 

Izvor zdravlja, ali i izvor zdravstvenih problema. Kada se umjereno koristi, so doprinosi pravilnom funkcionisanju organizma. Ipak, u njenoj upotrebi često pretjerujemo što može da bude “okidač” za mnoge bolesti.

– Kuhinjska so predstavlja najstarije sredstvo konzervisanja namirnica, kao što je turšija, kiseo kupus, kobasice… Ona ne spada u aditive, a popravlja ukus hrani. Takođe je i izvor joda, koji je važna za normalan rad štitaste žlezde. Do sredine prošlog vijeka so se nije jodirala, pa smo bili poznato endemsko područje za raširenu pojavu gušavosti i ozbiljnog oblika smanjene funkcije štitaste žlijezde. Zahvaljujući, obavezujućem jodiranju soli, Srbija je uglavnom uspjela da gušavost iskorijeni. Inače, jodom su izuzetno bogate školjke, škampi i bijele ribe koje ovaj mineral u velikim količinama apsorbuju iz mora i okeana. Konzervirana tuna u ulju, takođe sadrži veliku količinu joda – kaže dr Jagoda Jorga, specijalista ishrane i profesor sa Medicinskog fakulteta u Beogradu.

Koliko je važna uloga natrijuma i hlora, koje so sadrži u velikoj količini?

– Njihov najvažniji zadatak je održavanje ravnoteže nivoa tečnosti u cijelom organizmu. Nedostatak soli može da dovede do funkcionalnih i organskih poremećaja, koji se ispoljavaju u vidu grčeva glatkih mišića, a ponekad dolazi i do oštećenja centralnog nervnog sistema. Unos soli i krvni pritisak su u direktnoj vezi, pokazale se brojne kontrolisane studije. I smanjeni i prekomjerni unos soli dovodi do poremećaja krvnog pritiska. Pretjerani unos soli je daleko pogubniji jer dovodi do hipertenzije, koja ukoliko se ne liječi, može da izazove moždani i srčani udar, kao i otkazivanje rada bubrega.

Koje su optimalne količine potrebne organizmu?

– Za odraslog čovjeka pet miligrama, odnosno jedna kašičica. U uslovima tropskih vrućina i teškog fizičkog naprezanja, potrebe su i dvostruke količine, jer se so izgubljena znojenjem mora nadoknaditi. Organizam znojenjem, zapravo, gubi velike količine elektrolita. U takvoj situaciji preporučuju se slanije supe i druga slanija jela. Ipak, problemi nastaju kada unesemo hranu koja ima mnogo skrivene soli. S obzirom na to da su dnevne potrebe za natrijumom između jedan i jedan i po gram, a za hlorom od jedan i po do dva i po grama, dnevno je dovoljno uzeti samo dva i po grama soli i nadomjestiti ove minerale iz drugih namirnica.

Koliko smo kao nacija “disciplinovani” u potrošnji soli?

– S obzirom na podatak da svaki 11 građanin dosoljava hranu prije probanja obroka, a da čak 46,5 odsto odraslog stanovništva ima hipertenziju, izgleda da uopšte nijesmo disciplinovani i da ne poštujemo preporuke vezane za zdravu ishranu. Naravno da nije dobro izbaciti ili drastično smanjiti unos soli, zbog opasnosti od nedostatka joda. Ali je još više opasno oglušiti se na upozorenja i pretjerano je koristiti. Treba znati da namirnice poput mesa, ribe, mlijeka, žitarica, prirodno sadrže u prosjeku 15 odsto dnevnog unosa soli. So koja se dodaje prilikom kuhanja čini takođe 15 odsto, ali je zato najveći dio, čak 70 procjenata “skrivena so” u gotovim proizvodima.

Koji su to proizvodi?

– Najčešće pekarski, mesne prerađevine, sirevi, supe iz kesice, kocke za supu, povrće u konzervama i teglama, fabričke mješavine začina i sosova. Tu su i mineralne vode, šumeće tablete. Recimo, šumeće vitaminske tablete u osnovi predstavljaju so natrijuma kao citrata ili maleata. Prašak za pecivo i soda bikarbona su praktično natrijumova jedinjenja. Treba obratiti pažnju i na mnoge gotove začine, jer imaju ogroman procjenat soli. Među njima su i tečne mješavine, kao što je soja-sos ili sušene biljne mješavine. Zato prilikom kupovine obavezno treba čitati deklaraciju proizvoda, mada je ona često previše sitno ili nečitko napisana, a može da se dogodi da sastojak koji tražite nije ni upisan.

Kako ukloniti višak soli iz ishrane?

– Prije svega, trebalo bi što manje da konzumiramo namirnice kojima je so dodata tokom obrade u prehrambenoj industriji ili kod kuće. Tu naročito mislim na usoljeno meso i konzervisanu zimnicu. Ukiseljeni kupus i turšiju, koju gotovo svi volimo, moguće je donekle odsoliti držanjem u hladnoj vodi dva do tri sata prije upotrebe. Na taj način će višak soli izaći. Gotove sosove takođe treba smanjiti i pri kuhanju i pri serviranju. Umjesto toga koristite biljne začine, biber, alevu papriku, bosiljak, peršunov list. Vodite računa i o upotrebi sode bikarbone i praška za pecivo. Naravno, na stolu nikako ne bi trebalo da se nađe slanik.

ELIKSIR IZ MORA

Morska so se zbog raznolikog sadržaja minerala smatra najukusnijom i najzdravijom. Od minerala su najznačajniji jod, brom neophodan nervima, kao i kalijum koji pomaže u koncentraciji i mentalnom radu. Poređenja radi, obična kuhinjska so sadrži male količine ovih minerala. I pored svih ovih prednosti, morska so nije skuplja od kuhinjske, a može da se nađe u bolje snabdevenim prodavnicama i dućanima zdrave hrane.

U ljekovitom smislu, morska so od davnina predstavlja lijek protiv stresa i celulita i doprinosi lijepom i zdravom izgledu kože. Za razliku od obične kuhinjske soli koja iz ćelija izvlači vodu, čineći kožu suhom, morska so kožu ne isušuje već je hrani. Osim minerala i mikroelemenata, u tragovima sadrži vrlo važne aminokisjeline i vitamine. Snažno utiče na razmjenu materija u koži i potkožnom tkivu, podstičući metabolizam i izlučivanje štetnih materija.

DNEVNE POTREBE ZA DECU

S obzirom na to da se navike dosoljavanja i presoljavanja hrane stvaraju u najranijem djetinjstvu, Britanski komitet za ishranu dao je skalu dnevnih potreba ovog vitalno važnog sastojka. Po ovoj skali djeca u predškolskom uzrastu treba da unose manje od dva grama soli, osnovci između tri i četiri grama, a odrasli pet do sedam grama. Stručnjaci smatraju da je povećana gojaznost kod djece posljedica stvaranja navike za jačim slanim i slatkim ukusima. Takva djeca imaju potrebu za unosom veće količine hrane da bi zadovoljila potrebe za intenzivnijim ukusima, što se kasnije, u odraslom dobu, teško iskorenjuje. Zato mališanima između prve i druge godine, ne treba davati jako začinjena jela, već ih navikavati na blage ukuse.


Izvor: novosti

FOTO: flickr.com/sora zg



About the Author

admin





Matica muslimanska Crne Gore
 
 

 

Zašto ne treba da preskačete doručak

Ako spadate u red onih koji preskaču ovaj važan obrok, podsjetićemo vas na nekoliko razloga zbog kojih bi trebalo da promijenite lošu naviku 1. Doručak poboljšava raspoloženje i daje energiju: Zahvaljujući esencijalnoj ...
by admin
0

 
 

Ćurekut – čudotvorni lijek za sve bolesti

Prenosi se od Ebu Hurejre, radijallahu anhu da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Ćurekot sadrži u sebi lijek za svaku bolest, osim za smrt.“ [Hadis je sahih i bilježe ga Buhari i Muslim u svojim z...
by admin
0

 
 

Zdravstvene koristi od znojenja

Znojenje je prirodan tjelesni mehanizam koji je pod kontrolom središnjeg živčanog sistema. Nažalost, to znači da na njega ne možete uticati, ako, primjerice poželite spriječiti znojenje u vruće ljetne dane, u vrijeme ...
by admin
0

 




Savjet Muslimana Crne Gore

0 Comments


Be the first to comment!


Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *


Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u Crnoj Gori