Glas Muslimana Crne Gore

Informativni portal



Zdravlje

September 29, 2015

Osam sati sjedenja je pogubno za cijelo tijelo

More articles by »
Written by: admin

Naučnici su iznijeli nove argumente zašto i koliko sjedeći način života povećava rizik od mnogih teških bolesti. Ni svakodnevne vježbe ne mogu da pomognu ako se puno radno vrijeme provede u stolici

 

Dugo se vjerovalo da je pretjerano sjedenje štetno samo za kičmu, ali nova naučna saznanja potvrđuju da je ono pogubno za cio organizam. Nekoliko studija je ukazalo na postojanje veze između dugotrajnog sjedenja i opasnosti od teških bolesti, pa čak i prevremene smrti kod one trećine ljudi koji, kako pokazuju statistike, za radnim stolom provode duže od 10 sati dnevno.

Svakodnevno sjedenje na poslu uzrok je mnogih bolesti, od kojih su najopasnije dijabetes i srčani problemi, zaključili su naučnici Univerziteta u Lesteru, na osnovu analiza u kojima je učestvovalo 800.000 ljudi. Prema rečima dr Eme Vilmot, ni svakodnevne vježbe ne mogu da pomognu ako se osam sati u toku dana provede na stolici. Oni koji mnogo sjede imaju dva puta veći rizik da obole od dijabetesa, bolesti srca i bubrega.

– Ako sjedite po četiri sata u stolici pet dana u nedjelji, a kičma se ne kreće, kolena i kukovi su savijeni, tijelo postaje ukočeno. Mišići slabe i organizam počinje da oboljeva – kaže Tim Alardis, osteopata i fizioterapeut iz Velike Britanije.

Iako su medicinski zvaničnici izdali preporuke koji je minimum potrebne fizičke aktivnosti, oni nijesu predložili da se ograniči vrijeme provedeno u sjedećem položaju.

– Poslije četiri sata sjedenja, tijelo počinje da šalje signale da mu je loše – kaže Elin Eklbom-Bak iz švedske Škole za sport i medicinske nauke.

Čak i za one koji vježbaju sjedenje je loše. Prvo što strada jesu leđa: zbog lošeg držanja tijela, javljaju se jaki bolovi u ramenima, vratu i leđima. Uslijed ograničenog kretanja većina velikih mišićnih grupa prolazi kroz duge faze nepokretnosti pa mišići postaju slabi i javljaju se grčevi.

Posljedica sjedentarnog načina života jeste i nagomilavanje kilograma. Naučna istraživanja pokazala su da nedostatak fizičke aktivnosti smanjuje proizvodnju enzima koji se bori protiv gomilanja masti u organizmu čak do 50 odsto. Pretjerano sjedenje usporava metabolizam i izaziva promjene tjelesnih funkcija, što dovodi do povećanja tjelesne težine.

Sjedenje podiže i nivo holesterola u krvi: poslije nekoliko sati dobar (zdrav) holesterol pada za 20 odsto, a enzimske aktivnosti za 90 odsto.

Studija koja je nedavno sprovedena u Kanadi dokazala je da postoji čvrsta veza između višesatnog sjedenja i učestalosti kardiovaskularnih bolesti, koje nekad imaju i fatalan ishod.

Osobe koje ispred računara i televizora dnevno provode više od 11 sati povećavaju rizik od srčanog udara za 67 odsto, a svaki sat proveden u sjedećem položaju povećava šanse za nastanak srčanih oboljenja.

Za ljude koji svakodnevno vježbaju ali, ipak, dosta sjede, bolje da vježbanje podijele u više djelova u toku dana. Sjedeći način života povećava i šanse za pojavu dijabetesa za čak sedam odsto. Usporene tjelesne funkcije dovode do povećanja nivoa šećera u krvi, jer tijelu nije potrebna energija, pa šećer ostaje u krvi. U studiji objavljenoj u “Britanskom žurnalu” navodi se da nakon četiri sata sjedenja tijelo počinje da prekida produkciju lipaze, enzima koji apsorbuje masti.

Osobe koje obavljaju kancelarijski posao ili posao koji zahtijeva sate sjedenja, trebalo bi da, dok rade, stoje barem dva sata kako bi bili zdraviji i duže živjeli, otkriva najnovije britansko istraživanje. U studiji, objavljenoj u časopisu British Journal of Sports Medicine, navodi se da bi idealno bilo raditi stojeći četiri sata, ali da je za početak dovoljno i samo dva. Savjetuje se zaposlenima da uvijek stoje kada razgovaraju telefonom i da protegnu malo noge, makar i po kancelariji.

OŠTEĆENjE ORGANA

Srčani problemi

Mišići sagorevaju manje masti i krv protiče sporije kroz organizam tokom sjedenja, dozvoljavajući tako masnim kisjelinama da lakše zapuše srčane arterije. Predugo sjedenje povezano je sa povećanjem krvnog pritiska i povišenim holesterolom, pa oni koji sjede imaju dvaput veće šanse da obole od kardiovaskularnih bolesti.

Prekomjeran rad pankreasa

Pankreas proizvodi insulin, hormon koji šalje glukozu ćelijama kako bi stvarale energiju. Ali ćelije u besposlenim mišićima ne dočekuju spremno insulin, pa ga pankreas sve više i više proizvodi, što dovodi do nastanka dijabetesa i drugih bolesti.

Kancer debelog creva

Studije su našle vezu između dugog sjedenja i raka debelog crijeva, kancera dojke i raka endometrijuma. Uzroci nijesu dovoljno jasni, ali po jednoj teoriji višak insulina ubrzava rast kancerogenih ćelija. S druge strane, redovno vježbanje i dovoljno kretanja oslobađaju prirodne antioksidanse koji ubijaju loše ćelije, potencijalne uzroke nastanka raka.

DEGENERACIJA MIŠIĆA

Mekani trbušnjaci

Kad se krećete, stojite ili sjedite pravilno, mišići stomaka drže vaše tijelo uspravnim. Ali, kad se uvalite u stolicu, oni postaju neupotrebljivi. Slabi leđni i trbušni mišići dozvoljavaju kičmi da se krivi do stanja koje se zove lordoza.

Opušteni gluteus

Tokom sjedenja mišići gluteusa ne rade gotovo ništa, pa se lahko navikavaju na to stanje. Kada su ovi mišići mehkani, slabe i onemogućavaju normalan hod i korak.

PROBLEMI SA NOGAMA

Slaba cirkulacija: Dugo sjedenje usporava cirkulaciju pa se krv zadržava u nogama. Problemi koji mogu da nastanu su otečeni zglobovi, proširene vene i nastanak tromboze.

SLABA LEĐA

Nesavitljiva kičma: Kičma koja se slabo pokreće postaje nesavitljiva i podložnija povređivanju u svakodnevnim aktivnostima. Kada se krećemo, mehkani diskovi između pršljenova istežu se i skupljaju, dovodeći u tijelo svježu krv i nutrijente. Kada dugo sjedimo, diskovi su zgnječeni i gube elastičnost.

Oštećenje diska: Osobe koje provode previše vremena u sjedalnom položaju češće obolijevaju od diskus hernije. Bočno-slabinski mišić (lat. iliopsoas) koji se proteže od pršljenova kičmenog stuba do butne kosti preko zgloba kuka, kada je zategnut gura lumbalni dio leđa ka naprijed. Tako je cio donji dio leđa oslonjen na sjedalne kosti, zbog čeka nastaju nesnosni bolovi u lumbalnom dijelu leđa i karlici.

SMRTNOST USLIJED PREDUGOG SJEDENjA

Nedavno istraživanje pokazalo je da su oni koji su tokom osmogodišnje studije više od sedam sati dnevno provodili u sjedenju gledajući televizuju imali za 61 odsto veći rizik od smrti od onih koji su ispred TV ekrana bili samo jedan sat dnevno.

(Vrijeme provedeno u gledanju TV)

1-2 sata 4 odsto

3-4 sata 14 odsto

5-6 sati 31 odsto

više od 7 sati 61 odsto

KAKO SE PRAVILNO SJEDI

– Glavu ne naginjati naprijed

– Ramena treba da budu opuštena

– Laktovi pod uglom od 90 stepeni

– Ruke blizu tijela

– Donji dio leđa treba da ima podršku

– Stopala da stoje ravno na podlozi


FOTO: Thinkstock
Izvor: novosti/M. Vasiljević

 



About the Author

admin





Matica muslimanska Crne Gore
 
 

 

Konkurs za objavljivanje rada u 9. broju časopisa ”Osvit”

Matica muslimanska Crne Gore Samostalno udruženje u oblasti kulture manjinskog muslimanskog naroda Broj: 19  10. 09. 2017. godine   O b a v j e š t e nj e o prijemu tekstova, radova, za Deveti broj časopisa OSVIT glas M...
by admin
0

 
 

Položaj Muslimana Crne Gore poslije izbora 2016. godine

Matica muslimanska Crne Gore Samostalno udruženje u oblasti kulture manjinskog muslimanskog naroda. Broj: 18 12. 06. 2017. godine     Demokratska partija socijalista predsjedniku Milu Đukanoviću     Pred...
by admin
0

 
 

Vezirova džamija u Gusinju

Vezirova džamija je najstarija džamija u Gusinju. Prema predanju, džamiju je izgradio skadarski vezir iz porodice Bušatlija, početkom 15. veka. Zbog svog značaja i svoje karakteristične arhitekture zaštićena je zakonom...
by admin
0

 




Savjet Muslimana Crne Gore

0 Comments


Be the first to comment!


Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *


Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u Crnoj Gori