Glas Muslimana Crne Gore

Informativni portal



Kulturno nasljeđe

December 20, 2016

Kulturno nasljeđe Muslimana Podgorice

More articles by »
Written by: admin
Tags:

Sa Sahat-kulom, Osmanagića džamija je jedna od najvećih znamenitosti Podgorice. Džamija je smještena u Staroj Varoši, na lijevoj obali rijeke Ribnice, jezgru stare Podgorice za vrijeme Osmalijske vlasti. U Podgorici je danas sve manje objekata koji datiraju iz vremena Osmanlija. Tabački most, jedan od sinonima tog vremena, i uopšte vremena stare Podgorice, danas je u opasnosti od rušenja.

Pogled sa Ljubovića na Staru Varoš i Sahat kulu, 1922. godine

Hadži Mehmed-paša Osmanagić podigao je krajem 18. vijeka džamiju u starom dijelu varoši, ispod brda Ljubovića, nedaleko od Skender-Čauševe, poznate kao Starodoganjska džamija. Na džamiji nema natpisa, vakufnama joj nije sačuvana, pa je tačna godina gradnje za sada nepoznata. Hadži Mehmed-paša Osmanagić je podigao i drugu zadužbinu-vakuf, sahat-kulu. Ona se nalazi u blizini istoimene džamije. Oba hajrata su građena istovremeno. Na sahat-kuli takođe nema natpisa.

Stara Sahat kula u Podgorici je tek jedna od četiri takve, gotovo identične, sačuvane u Crnoj Gori. Pored Podgorice sahat kule se nalaze još u Baru, Ulcinju i Pljevljima

Sahat kula se nalazi na Trgu Bećir-bega Osmanagića u naselju Stara Varoš u Podgorici. To je rijetka podgorička građevina koja je preživjela njemačko bombardovanje Podgorice u Drugom svjetskom ratu.

Sahat kula

Postoji mišljenje da je sahat-kula sagrađena 1667. godine, dok se negdje anvodi da je sagrađena krajem 17. vijeka. Prema izvorima sahat na kuli je naručen iz Italije. Dugo vrijeme, ona je služila za odbranu od neprijatelja i kao gradski sahat. Oko 1890. po oslobođenju Podgorice od Osmanlija-Turaka, na vrh građevine je postavljen veliki metalni krst koji ni dodanas nije uklonjen.

Snimak iz 1889: Glavatovića džamija i Sahat kula

Sahat-kula je visoka 16 metara i drvenim podijumuma je podijeljena na četiri nivoa, koji dnevnu svjetlost dobijaju kroz kamene otvore na zidu. Građevina, kvadratnog temelja, zidana je uglavnom lomljenim ili tek grubo klesanim kamenom, sa krečnim malterom koji je, po svoj prilici, miješan i pravljen sa jajima. To je malteru davalo izuzetno dobru vezivnu moć, čvrstinu, postojanost i odličnu trajnost.

Sahat kula, stara slika

Sahat kula, detalj

Skoro da nema pjesme o staroj Podgorici i Staroj Varoši u kojoj se ne spominje Sahat kula. Sahat kula je najljepši primjer arhitekture preostale iz turskog perioda.

Danas je Sahat-kula važan istorijski simbol Podgorice i Crne Gore. Renovirana je u januaru 2012. godine, kada je stavljen, novi, digitalni mehanizam. Najvaljena je njena stručna rekonstrukcija tokom 2017. godine.

Turbe Mehmed-paše Osmanagića

Na ulazu harema džamije, sa lijeve strane, Mehmed-paša je za života podigao sebi turbe. Turbe je građeno od kamea, na četiri masivna stuba, spojena lukovima koji nose cijelu konstrukciju zidane kupole. Turbe je otvorenog tipa. U njegovom okruženju nalazilo se mezarje. Godine 1943., prilikom njemačkog bombardovanja Podgorice, turbe je, zajedno sa džamijom, doživjelo velika oštećenja. Na džamiji su ostali samo obodni zidovi sa oštećenom munarom na šerefetu. Od tada do 1989. godine, ovaj kompleks je bio van upotrebe, kada je, konačno, nakon četiri decenije traženja, od nadležnih državnih organa dobijena saglasnost za sanaciju ovih objekata. Tada započeti radovi su odmah i obustavljeni. Godine 1997. nekoliko građana sakuplja priloge i pokriva džamiju, a 1998. urađen je i ogradni kameni zid i dvije ulazne kapije u njenom haremu. Godine 2000. izvršena je sanacija i turbeta, a kupola je pokrivena bakrom. Sada ovaj kompleks čini jedinstvenu orijentalnu cjelinu: džamije, turbeta, kaldrme na ulazu i abdesthane.

Starodoganjska ili Skender Čauševa džamija u Staroj Varoši u Podgorici

Pored Osmanagića džamije, jedna od takođe značajnih džamija je i Skender Čauševa džamija. Starodoganjsku, krajem 15. vijeka, sagradio je Skender-Čauš. Džamiji je pripadala i Skender-Čauševa tekija, sagrađena prije džamije. I ona se nalazi u najstarijem dijelu Podgorice. Džamija je više puta obnavljana, jer je uništavana u brojnim bombardovanjima. Danas je jedna od dvije aktivne džamije u Podgorici. U njoj je sjedište Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori.

Starodoganjska ili Skender Čauševa džamija u Staroj Varoši u Podgorici

Vezirov most u Podgorici, stara slika

Dugo je Vezirov most bio jedini koji je premošćavao Moraču u njenom donjem toku. Predanje govori da je od plijena sakupljenog u prvoj pohari Kuča, skadarski paša Bušatlija odlučio da sagradi most koji će olakšati put od Skadra ka Hercegovini.
Izgradnja mosta trajala je dugo. Do danas je ostala upamćena priča o tome kako su neimari kreč za zidanje umjesto vodom, gasili jajima i mlijekom. Saznavši da radovi sporo napreduju, bijesni paša je pozvao graditelje da mu objasne zašto kasne. Majstori su mu objasnili da će most sagrađen po njihovoj zamisli duže trajati, jer mlijeko i jaja čine kreč kvalitetnijim.
Treba čekati sedam godina da kreč odstoji i tek nakon toga možemo da počnemo da zidamo, pravdali su se majstori. Paša je bio ljut zbog tolikog otezanja, ali je morao da se pomiri sa odlukom majstora.
Godine su prolazile. Most je polako, ali sigurno spajao kanjon Morače. Nakon što je postavljen posljednji kamen most je zablistao u punom sjajnu. Vitak luk, visok oko 20 metara nadvisio je rijeku.
Most je imao i dvije kule u kojima se nalazila naoružana turska posada. Kapije na kulama noću su zatvarane kako bi se spriječio upad Crnogoraca u okolinu grada. U toku oslobodilačkih ratova 1876­/78. most je bio neznatno oštećen. Nakon oslobođenja Podgorice od Turaka, most je renoviran, a kapije koje su ga obezbjeđivale bile su srušene.
U periodu između dva svjetska rata Vezirov most je i dalje služio namjeni, iako je nizvodno, kod ušća Ribnice u Moraču bio sagrađen željezni most.
Nakon ostupanja njemačkih jedinica iz Podgorice 1944. Vezirov most je miniran, ali nije bio znatno oštećen. Međutim, prilikom rekonstrukcije nije zadržan njegov provobitan izgled, pa je Podgorica izgubila jedan važan kulturno­istorijski spomenik. Danas o ljepoti zadužbine skadarskog vezira svjedoče samo gravure, crno­bijele fotografije i stari zapisi.

U Staroj Varoši nalazi se jedna od najstarijih kuća u Podgorici. Nekad su je zvali čardak Krpuljevića, a danas, na inicijativu Islamske zajednice Crne Gore, kuća je obnovljena, sačuvana je arhitektonska cjelina iz vremena Osmanlija. Smatra se da je jedna od najstarijih kuća u Podgorici. Prema nekim podacima, napravljena je krajem šesnaestog ili početkom sedamnaestog vijeka. Neki drugi izvori govore da je napravljena 1826. godine, za vrijeme Turaka.


Ovaj članak je napisan u okviru projekta “Kulturno nasljeđe Muslimana Crne Gore – internet prezentacija” koji finansira Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u Crnoj Gori. Članak ne predstavlja nužno službeni stav Fonda.



About the Author

admin





Matica muslimanska Crne Gore
 
 

 

Vezirova džamija u Gusinju

Vezirova džamija je najstarija džamija u Gusinju. Prema predanju, džamiju je izgradio skadarski vezir iz porodice Bušatlija, početkom 15. veka. Zbog svog značaja i svoje karakteristične arhitekture zaštićena je zakonom...
by admin
0

 
 

Kulturno nasljeđe Muslimana Bara

Na prostore Bara islam dolazi 1571. godine. Te godine dobro utvrđeni Stari grad Bar osvajaju Osmanlije kojim će vladati sve do 1878. godine, kada ulazi u sastav Crne Gore. Za više od tri vijeka osmanlijska vlast je ostavila...
by admin
0

 
 

Stara džamija u Plavu

Stara ili Drvena džamija je najstarija građevina u Plavu, podignuta u vrijeme vladavine sultana Mehmeda II Osvajača (vladao od 1451-1481). Po njemu je u narodu nazvana Carska džamija. Najstarija je džamija u Plavu pa se na...
by admin
0

 




Savjet Muslimana Crne Gore

0 Comments


Be the first to comment!


Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *


Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u Crnoj Gori