Glas Muslimana Crne Gore

Informativni portal



Kultura

March 9, 2016

Šerbedžija: Kada se osvrnem, znam da nismo dovoljno učinili

More articles by »
Written by: admin
Tags:

Čuveni glumac, pjesnik i muzičar Rade Šerbedžija sa svojim bendom “Zapadni kolodvor” priredio je sinoć koncert u rasprodatoj velikoj sali Crnogorskog narodnog pozorišta. Noć ranije čuveni umjetnik je u prostoru Gradske knjižare brojnim poštovaocima Šerbedžijinog djela potpisivao knjige, ali i govorio o svojim literarnim počecima, saradnji sa brojnim filmskim autorima, životu u Americi, posljednjem nastupu Arsena Dedića, ali i o ratu u bivšoj Jugoslaviji

“Da se razumijemo, ja nisam pisac, ja sam se samo bavio pisanjem, skupio sam hrabrosti da objavim svoje pjesme. Lakše je objaviti prozu, u njoj uvijek imaš neku vrstu zaštite. U odnosu na poeziju, ona je sasvim druga disciplina. A pjesma… Pjesma je opasna. Ona na najkraći način izvire iz tebe, iz tvoje duše, prirode, tako da treba puno hrabrosti objaviti poeziju”, kazao je Šerbedžija čija je prva zbirka pjesama objavljena u Subotici, a nosila je naziv “Promjenljivi”.

Nakon autobiografske “Do posljednjeg daha” Šerbedžija priprema knjigu “Zelena karta”, koja će biti, kako kaže, blaga i smiješna, i pričaće o “svemu i svačemu”, ali najviše o životu u Americi i Londonu.

“U njoj pišem o mojoj porodici i našem životu u Americi, o mom mišljenju o Americi, o tim suprotnostima, različitostima, apsurdnostima ali i pozitivnim starima, a onda i o ljudima sa kojima sam radio”, kazao je Šerbedžija. Sa pisanjem “Zelene karte” stao je prije osam godina, nakon smrti bliskog prijatelja Borisa Slavujčića. Ističe da je bilo veoma teško nastaviti poslije toga i dodaje da je najgore da ljudi nakon životnih prekida zatvaraju vrata za sobom.

“U jednom trenutku prestao sam pisati, a nedavno sam nastavio. Kada nešto radiš sa strašću i kada ti se dogodi prekid u bilo čemu, ne samo pisanju, onda je najgore čvrsto zatvoriti vrata. Treba otvoriti vrata tako je uvijek u životu. I ako želiš nekome oprostiti, a ne možeš nikada oprostiti potpuno, samo otvori vrata i zalupi. Sjutra ćeš odškrinuti, pa opet zalupiti. A treći put ćeš otvoriti pa neka stoje otvorena. Četvrti put ćeš proći kroz njih, ili pustiti nekoga da uđe. Tako je isto i sa pisanjem”, tvrdi umjetnik.

“Zelena karta” biće znatno drugačija od njegovog autobiografskog djela, koja je u sebi imala “neku vrstu pozitivne agonije”.

“Morao sam pisati o nečemu što je u meni duboko ključalo, a to je rat u mojoj zemlji za koji sam mislio da se nikada neće desiti pa sam se prevario”, kazao je Šerbedžija.

Govoreći o ratnim dešavanjima devedesetih na prostoru bivše Jugoslavije, Šerbedžija je istakao da je važno biti hrabar u teškim vremenima. Prema njegovim riječima, “ako ne kažeš, ako ne protestuješ i ako se ne pokušaš oduprijeti zlu bilo koje vrste, onda će to zlo samo rasti”.

“Moje pitanje je uvijek da li smo mi, umjetnici te zemlje, kulturni radnici, prosvjetni radnici, profesori, javne ličnosti, naučnici, dovoljno napravili. Znam da nismo. Kada su se takve stvari dogode, mnogi ljudi se uplaše, povuku kao životinjice u svoje stanove, iako su protiv rata. Ali se boje za sebe, svoje dijete od dvije godine, posao, moraju brinuti o hljebu… To je zamka. Razumijem ljude koji uz takve probleme ne mogu da budu revolucionari. Razumijem jednostavno, ne optužujem ih. Mnogi moji prijatelji tada u Beogradu nisu odgovorili na pismo koje su dobili iz Hrvatske o tim dešavanjima. Govorili su da ih se to ne tiče, da to ne rade oni, već neki idioti koji su tamo otišli. Ja mislim da su morali odgovoriti i reći: ‘Mi ne radimo te stvari, ali smo protiv toga i nismo nasilni ni prema kome’. Zapravo, nisu ništa učinili osim što ništa nisu učinili”, naglasio je umjetnik, pišu Dnevne novine.

Današnju političku situaciju u Hrvatskoj i odabir Zlatka Hasanbegovića za ministra kulture nije želio da komentariše, jer bi onda morao govoriti i o sličnim dešavanjima u Srbiji.

“Bilo je vrijeme kada sam ja bio kolovođa ili odmah uz kolovođe na protestima u Jugoslaviji. Bilo je vrijeme kada je bila napetost i kada smo očekivali rat. I tu sam dao svoj udarnički doprinos, pa sam morao napustiti i jednu i drugu zemlju u kojima sam živio i Srbiju i Hrvatsku. I poslije toga sam dao doprinos govoreći da opet treba da se pronađu putevi saradnje. Ako svi uđemo u Evropu granice će se izbrisati i opet ćemo biti Jugoslavija. To je strašan paradoks južnoslovenskog naroda bićemo Južni Sloveni i kada to ne budemo htjeli, ali, za sve druge ćemo biti to. A ovakvima nas čini jezik. Premda su makedonski i slovenački drugačiji, opet se razumijemo. Uvjeren sam da za vrijeme naših života nećemo biti svjedoci jednog normalnog i civilizovanog života među susjedima, Južnoslovenima kojima smo svjedoci. Pisaću u svojim knjigama o tome, jer sam se umorio od komentarisanja”, zaključio je umjetnik.

Umjetnik naglašava da je prestao da komentariše dešavanja na političkoj sceni.

“Neću da dozvolim mangupima novinarima da me razapinju, da krivo tumače, da me krivo citiraju, a da ja odgovaram nekome zbog toga. Jedva čekaju da nekog uhvate te vaše kolege novinari koji od te jedne interesantne profesije ponekad čine užas”, kazao je Šerbedžija.



About the Author

admin





Matica muslimanska Crne Gore
 
 

 

Konkurs za objavljivanje rada u 9. broju časopisa ”Osvit”

Matica muslimanska Crne Gore Samostalno udruženje u oblasti kulture manjinskog muslimanskog naroda Broj: 19  10. 09. 2017. godine   O b a v j e š t e nj e o prijemu tekstova, radova, za Deveti broj časopisa OSVIT glas M...
by admin
0

 
 

Položaj Muslimana Crne Gore poslije izbora 2016. godine

Matica muslimanska Crne Gore Samostalno udruženje u oblasti kulture manjinskog muslimanskog naroda. Broj: 18 12. 06. 2017. godine     Demokratska partija socijalista predsjedniku Milu Đukanoviću     Pred...
by admin
0

 
 

Vezirova džamija u Gusinju

Vezirova džamija je najstarija džamija u Gusinju. Prema predanju, džamiju je izgradio skadarski vezir iz porodice Bušatlija, početkom 15. veka. Zbog svog značaja i svoje karakteristične arhitekture zaštićena je zakonom...
by admin
0

 




Savjet Muslimana Crne Gore

0 Comments


Be the first to comment!


Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *


Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u Crnoj Gori