Glas Muslimana Crne Gore

Informativni portal



Islamske teme

October 1, 2015

Kur’anske zanimljivosti

More articles by »
Written by: admin
Tags:

Kur’an sadrži 114 sura, 6.666 ajeta, 30 džuzeva (dijelova), svaki džuz dijeli se na četiri manja dijela, a taj manji dio naziva se hizb, tako da Kur’an sadrži ukupno 120 hizbova.

Od 114 sura, 86 je mekanskih (objavljene su u Mekki), a 28 je medinskih (objavljene su u Medini).

Svaka sura počinje bismillom, osim devete sure, Et-Tevbe, a sura En-Neml sadrži dvije bismille.

Šest sura nosi naziv po imenima Allahovih poslanika: Junus, Hud, Jusuf, Ibrahim, Muhammed i Nuh.

Najduža sura u Kur’anu je El-Bekare i ona ima 286 ajeta, a najkraća je sura El-Kevser i ona ima 3 ajeta.

Prva sura u Ku’ranu je El-Fatiha, a zadnja je En-Nas, na osnovu poznatog redoslijeda u Kur’anu, a ne na osnovu vremena objavljivanja. Da su sure poredane na osnovu vremena objavljivanja, onda bi prva sura bila El-Alek (Ikre’), a zadnja En-Nasr (Iza džāe).

Neke sure imaju više naziva i imena, a sura El-Fatiha ima više od dvadeset naziva: El-Fatiha, Ummul-Kitab, Es-seb’ul-mesani, El-Kenz, El-Vafije, El-Kafije, Eš-Šafije, itd.

Kur’anske sure dijele se na: ”Es-Seb’ut-tavāl” – sedam dugih sura, ”El-Miūn” – sure koje imaju manje ili više od sto ajeta, ”El-Mesāni” – ”ponavljajuće” sure, jer u njima imaju ajeti koji se ponavljaju i  ”El-Mufessal – posljednje sure Kur’ana koje počinju od sure El-Hudžurat.

Najduži ajet u Kur’anu je 282. ajet iz sure El-Bekare (ajet o dugu).

Riječ ”vel jetelettaf” koja se nalazi u devetnaestom ajetu sure El-Kehf je riječ koja označava sredinu Kur’ana.

Dvadeset i devet sura počinje tzv. kraticama, odnosno tajanstvenim slovima ili inicijalima, a to su: El-Bekara, Ali Imran, El-A’raf, Junus, Hud, Jusuf, Er-Ra’d, Ibrahim, El-Hidžr, Merjem, Taha, Eš-Šuara, En-Neml, El-Kasas, El-Ankebut, Er-Rum, Lukman, Es-Sedžde, Jasin, Sād, El-Gafir, Fussilet, Eš-Šura, Ez-Zuhruf, Ed-Duhan, El-Džasije, El-Ahkaf, Kaf i Nun.

Pet sura počinje riječima ”El-Hamdu lillahi” (El-Fatiha, El-En’am, El-Kehf, Saba, Fatir).

Sedam sura počinje sa tesbihom i veličanjem Allaha riječima: sebbeha ili jusebbihu ili subhane, a to su: El-Isra’, El-Hadid, El-Hašr, El-Džumua’, Et-Tegabun, El-E’ala).

Tri sure počinju riječima: ”Ja ejju hen-nebijju” – ”O Allahov Poslaniče!”, a to su: El-Ahzab, Et-Talak i Et-Tahrim.

Tri sure počinju riječima: ”Ja ejjuhellezine amenu” – ”O vjernici!”, a to su: El-Ma’ida, El-Hudžurat, El-Mumtahina.

Dvije sure počinju riječima: ”Ja ejjuhen-nasu!” – ”O ljudi!”, a to su: En-Nisa’ i El-Hadždž.

Petnaest sura počinje različitim zakletvama, a to su: Es-Saffat, Ez-Zarijat, Et-Tur, En-Nedžm, El-Murselat, En-Naziat, El-Burudž, Et-Tarik, El-Fedžr, Eš-Šems, El-Lejl, Ed-Duha, Et-Tin, El-Adijat, El-Asr.

Pet sura počinje riječju ”Kul!” – ”Reci!”, a to su: El-Džinn, El-Kafirun, El-Ihlas, El-Felek i En-Nas.

Petnaest kur’anskih sura u sebi sadrže tzv. ”Sedždeit-tilaveh” i poslije proučenih ajeta u kojima se nalazi sedžda, treba učiniti sedždu. To su ove sure: El-A’raf, Er-Ra’d, En-Nahl, El-Isra’, Merjem, El-Hadždž (dvije sedžde), El-Furkan, En-Neml, Es-Sedžde, Sād, Fussilet, En-Nedžm, El-Inšikak i El-Alek.

Ime Allah u Kur’anu je spomenuto 2.697 puta.

Riječ ”ilah” – Bog, spomenuta je u Kur’anu 80 puta.

Riječ ”Kur’an” spomenuta je u Kur’anu 58 puta.

Riječ ”Džibril” spomenuta je u Kur’anu tri puta, dva puta u suri El-Bekara i jednom u suri Et-Tahrim.

Riječ ”meleci” spomenuta je u Kur’anu 68 puta.

Riječ ”el-džinn” (u jednini i množini) spomenuta je u Kur’anu 36 puta.

Riječ ”Iblis” spomenuta je u Kur’anu 11 puta.

Riječ ”eš-šejtan” spomenuta je u Kur’anu 68 puta.

Riječ ”en-nas” – ljudi, spomenuta je u Kur’anu 241 puta.

Riječ ”en-nisa” – žene, spomenuta je u Kur’anu 38 puta.

Riječ ”nebijj” – poslanik, spomenuta je u Kur’anu 43 puta.

Ime posljednjeg Allahovog poslanika, Muhammeda, s.a.v.s.,  spomenuto je u Kur’anu četiri puta i to u sljedećim surama: Ali Imran, El-Ahzab, Muhammed i El-Feth.

Adem, a.s., spomenut je u Kur’anu 25 puta.

Nuh, a.s., spomenut je u Kur’anu 43 puta.

Hud, a.s., spomenut je u Kur’anu 4 puta.

Salih, a.s., spomenut je Kur’anu 9 puta.

Ibrahim, a.s., spomenut je u Kur’anu 69 puta.

Lut, a.s., spomenut je u Kur’anu 27 puta.

Ismail, a.s., spomenut je u Kur’anu 12 puta.

Ishak, a.s., spomenut je u Kur’anu 17 puta.

Riječ ”Israil” spomenuta je u Kur’anu 43 puta.

Jakub, a.s., spomenut je u Kur’anu 16 puta.

Jusuf, a.s., spomenut je u Kur’anu 27 puta.

Davud, a.s., spomenut je u Kur’anu 16 puta.

Sulejman, a.s., spomenut je u Kur’anu 17 puta.

Musa, a.s., spomenut je u Kur’anu 136 puta.

Harun, a.s., spomenut je Kur’anu 20 puta.

Šuajb, a.s., spomenut je u Kur’anu 11 puta.

Ejub, a.s., spomenut je u Kur’anu 4 puta.

Junus, a.s., spomenut je u Kur’anu 4 puta.

Isa, a.s., spomenut je u Kur’anu 25 puta.

Merjem, a.s., spomenuta je u Kur’anu 34 puta.

Zekerijja, a.s., spomenut je u Kur’anu 7 puta.

Jahja, a.s., spomenut je u Kur’anu 5 puta.

El-Jese’a, a.s., spomneut je u Kur’anu dva puta.

Ilijas, a.s., spomenut je u Kur’anu dva puta.

Zul-Kifl, a.s., spomenut je u Kur’anu dva puta.

Mekka je spomenuta u Kur’anu jedanput, a Medina 14 puta.

Riječ ”Ahiret” spomenuta je u Kur’anu 115 puta, a riječ ”dunjaluk” također 115 puta.

Riječ ”Džennet” spomenuta je u Kur’anu 66 puta, a riječ ”vatra” 126 puta.

Riječ ”es-salat” – namaz, spomenuta je u Kur’anu 67 puta.

Riječ ”ez-zekat” – zekat, sadaka, spomenuta je u Kur’anu 32 puta.

Riječ ”El-jevm” – ”dan” (24 sata), spomenuta je u Kur’anu 349 puta, a riječ ”senetun” – ”godina”, spomenuta je u Kur’anu sedam puta.

Riječ ”en-nehar” – dan, spomenuta je u Kur’anu 54 puta, a riječ ”el-lejl” – noć, spomenuta je 74 puta.


 

Priredio: Abdusamed Nasuf Bušatlić

 



About the Author

admin





Matica muslimanska Crne Gore
 
 

 

Konkurs za objavljivanje rada u 9. broju časopisa ”Osvit”

Matica muslimanska Crne Gore Samostalno udruženje u oblasti kulture manjinskog muslimanskog naroda Broj: 19  10. 09. 2017. godine   O b a v j e š t e nj e o prijemu tekstova, radova, za Deveti broj časopisa OSVIT glas M...
by admin
0

 
 

Vezirova džamija u Gusinju

Vezirova džamija je najstarija džamija u Gusinju. Prema predanju, džamiju je izgradio skadarski vezir iz porodice Bušatlija, početkom 15. veka. Zbog svog značaja i svoje karakteristične arhitekture zaštićena je zakonom...
by admin
0

 
 

Stara džamija u Plavu

Stara ili Drvena džamija je najstarija građevina u Plavu, podignuta u vrijeme vladavine sultana Mehmeda II Osvajača (vladao od 1451-1481). Po njemu je u narodu nazvana Carska džamija. Najstarija je džamija u Plavu pa se na...
by admin
0

 




Savjet Muslimana Crne Gore

0 Comments


Be the first to comment!


Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *


Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u Crnoj Gori