Glas Muslimana Crne Gore

Informativni portal



Ekonomske teme

February 22, 2016

Četvoročlanoj porodici dvije plate za osnovne potrebe

More articles by »
Written by: admin
Tags:

Prosječna zarada u Crnoj Gori u decembru prošle godine iznosila je 489 eura, dok je iznos minimalne potrošačke korpe za prosječno domaćinstvo (čine ga četiri člana od kojih je dvoje odraslih i dvoje dece) 806,8 eura tako da, statistički gledano po Monstatu, četvoročlanoj porodici je za osnovne potrebe potrebno skoro dvije plate. Jasno je i da porodica u kojoj je samo jedan član zaposlen ne može da podmiri mjesečne troškove – piše Pobjeda

Statistički podaci navode na zaključak da su građani Crne Gore pravi mađioničari kad uspijevaju da sa zaradama koje su, većini njih, manje od prosječnih, izmire mjesečne obaveze i napune frižidere. Kako podaci Monstata pokazuju da prosječna crnogorska porodica mjesečno za obrazovanje izdvaja svega desetak eura, za komunikacije 32,78, dok se za hranu i bezalkoholna pića troši 253 eura.

Najveći izdatak je za neprehrambene proizvode i usluge u iznosu od 352,5 eura, dok je za imputiranu rentu 201,3 eura gdje se najviše troši na stanovanje, vodu, struju, gas i druga goriva.

Što se tiče prehrambenih proizvoda, crnogorskoj prosječnoj porodici, prema podacima Monstata iz decembra prošle godine, najviše novca treba za kupovinu mlijeka, mliječnih proizvoda i jaja i to 67,52 eura. Očigledno da siromaštvo i nedostatak novca značajno utiču na navike, odnosno mogućnosti crnogorskih građana, pa prosječna porodica sa dvoje dece na njihovo obrazovanje troši svega desetak eura mjesečno.

Osim obrazovanja, građani su zakinuti i za zdravu hranu što je, možda, više stvar navike, pa se skoro deset puta više novca troši na meso i suhomesnate proizvode nego za kupovinu ribe. Tako prosječnoj porodici, po procjeni Monstata, treba za svježe meso mjesečno 33,59, za suhomesnate proizvode 14,95, dokza ribu troše samo 4,23 eura. Što se tiče hljeba i peciva i tjestenine, po statistici, prosječnoj crnogorskoj porodici potrebno je 29,33 eura.

Dodatno obeshrabruje što je za većinu nedostižna potrošačka korpa nedovoljna za normalan život. Jer, kada bismo živjeli od namirnica koje se nalaze u njoj, dnevno bismo jeli u prosjeku 16 grama junećeg mesa, 5,5 grama svinjskog mesa, četiri grama kačkavalja, manje od jednog jajeta…

Kako navode iz Monstata, u crnogorskoj javnosti postoji pogrešno tumačenje termina „minimalna potrošačka korpa” i ,,indeks potrošačkih cijena”, odnosno ova dva pojma se izjednačavaju.

Oni preciziraju da se definicija minimalna potrošačka korpa za četvoročlano domaćinstvo koristi za utvrđivanje novca koji je neophodan za kupovinu minimalnog standarda kalorija.

Minimalnu količinu kalorija, koja je potrebna za obnavljanje energije, utvrđuju nutricionisti. Tako utvrđena množi se sa cijenama u tekućem periodu, čime se dobija vrijednost minimalne potrošačke korpe hrane i bezalkoholnih pića. Obuhvaćeno je 130 artikala, tvrde iz Monstata.

Ekonomski analitičar Predrag Drecun, međutim, smatra da statistika kao podloga za vođenje pravilnih analitičkih zaključaka u Crnoj Gori nije dovoljno pouzdana i ne može se uzeti kao premisa jer će zaključci biti pogrešni.

“Postoji mnogo toga što se ne obuhvata statističkim mjerenjima. Nije obuhvaćen neregistrovan rad, dopunske aktivnosti koje drže profesori, dodatni rad medicinskih sestara kad njeguju nekoga privatno što se ne registruje i drugi neregistrovani poslovi”, kazao je Drecun za Pobjedu.

To su, kako on smatra, podaci koji se ne registruju i ne evidentiraju, a donose određene prihode koji omogućavaju da ta statistika u stvari bude na neki način izigrana.

“Ne registruju se ni poljoprivredne aktivnosti, kao ni prihodi iz inostranstva koji dolaze u gotovom novcu i zbog toga i narod uspijeva da pregura mjesec. Jer zvanično, po statističkim podacima, bilo bi nemoguće preživjeti kad se uzme u obzir koliko se mora pojesti dnevno, a kolika su primanja. Tako da oni koji su u najtežim situacijama pribjegavaju kreditnim zaduživanjima da bi na neki način uspjeli da na kratak rok prevaziću taj problem nelikvidnosti, odnosno nedostatka novca kako bi osigurali osnovnu životnu egzistenciju”, tvrdi Drecun.

Zbog nelikvidnosti građani, kako on navodi, pribjegavaju i jeftinijoj hrani koja se nudi u velikim megamarketima po akcijskim cijenama.

“Konkurencija u megamarketima čini svoje. Spuštaju toliko cijene da je prosto pitanje da li može ostvariti profit kao poslovna organizacija sa takvim cijenama. Ali to je nešto što je dobro za građane. Jedan dio hrane, što opet ne računa statistika, dolazi od ,,rođaka sa sela“, kako mi to kažemo, sa imanja koje daje osnovnu egzistenciju i značajan broj građana živi tako. U Crnoj Gori ima oko 80.000 domaćinstava koji žive na neki način od poljoprivrede”, napominje Drecun.

On smatra da, prema njegovim procjenama, 20-25 odsto građana izuzetno teško živi i na rubu je egzistencije koja nije dostojna čovjeka.

Drecun ističe da je česti razlog prezaduženja naših građana upravo bolest mentaliteta, a to je nepotreban rast broja automobila.

“Nije rijetko da nađete nekog koji prima socijalnu pomoć da se vozi vrlo kvalitetnim automobilom ispred centara za socijalni rad. Na mobilne telefone i razgovore se takođe troši ogroman novac. Najprofitnija preduzeća danas su telekomunikaciona preduzeća. Nijesam od onih koji misli da se većina zarade troši na hranu, više izdvajamo na modernu, odnosno kopiju izbrendirane robe”, kaže Drecun.



About the Author

admin





Matica muslimanska Crne Gore