Glas Muslimana Crne Gore

Informativni portal



Drštvene teme

April 18, 2016

Alarmantno: Na Ljubišnji se suši 100.000 kubika smrče!

More articles by »
Written by: admin
Tags:

Profesori šumarskih fakulteta iz bivše SFRJ dovodili su nekada studente u Pljevlja, da im na primjeru pokažu kako se stručno gazduje šumama. Rezultati tog rada mnogih generacija pljevaljskih šumara, zadnjih nekoliko godina, međutim, dramatično propadaju pljevaljske šume se suše – piše Pobjeda

 

Potkornjak (insekt-štetočina odgovoran za to) toliko se prenamnožio da se, kao požar, širi i na zdrave djelove šume, posebno na Ljubišnji, a da, praktično, niko nije ni prstom mrdnuo da se to spriječi i sačuva šumsko blago Pljevalja.

U izvještaju o prošlogodišnjem radu Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, koji je 24. marta usvojila Vlada Crne Gore, navodi se da je, uz ocjenu da je stanje katastrofalno, upravo na Ljubišnji, koncesionom području kompanije „Vektra Jakić“ već osušeno 100.000 kubika, uglavnom smrče. U izvještaju se konstatuje da doznaka sanitara osušenih i potkornjakom napadnutih stabala, njihova sječa i brzo izvlačenje iz šume, kao jedino valjano rješenje, godinama izostaju.

Direktor Instituta za šumarstvo -Podgorica Slaviša Lučić kaže da je na Ljubišnji, čije su smrčeve šume u klasifikaciji EUNIS prepoznate kao posebno vrijedan tip staništa crnogorske smrčeve šume, već osušen četvorogodišnji prirast, i nešto preko toga, te vrste drveta, što je petogodišnji plan sječe i samo po sebi je alarmantno.

“Velika šteta je načinjena, i to ne preko noći, jer su izostale mjere održivog gazdovanja, kroz sanitarne štete. Taj materijal u šumi je opasan ne samo zato što se širi i na zdrava stabla, već zato što je podložan požarima, čije bi posljedice bile katastrofalne”, upozorava Lučić.

Darko Dubak, sa Biotehničkog fakulteta u Podgorici, kaže da su na Ljubišnji posebno aktivne patogene gljive i potkornjaci.

“Neophodno je hitno posjeći sve što je u fazi sušenja i što nije potpuno zdravo, uspostaviti šumski red i ukloniti iz šume sve što je izvor zaraze”, poručio je Dubak.

Zalud priča

Načelnik Odsjeka za uzgoj i zaštitu šuma u Upravi za šume Crne Gore Vidan Jakić proteklih godina je u više navrata upozoravao na probleme sušenja pljevaljskih šuma, ali očekivane reakcije nije bilo. Od 2008. do 2015. godine na Ljubišnji je doznačeno 57.000 kubika osušene i zaražene smrče, ali je posječeno samo 10.000. Na doznaku čeka još 50-ak hiljada.

“Obaveza koncesionara je, po koncesionom ugovoru, da vrši sanitarne sječe, ali njega to baš i ne interesuje. Stalo mu je samo do zdravih stabala što, najblaže rečeno, govori o neozbiljnosti namjera tog strateškog partnera i neshvatanju situacije koja dovodi u pitanje čak i opstanak šume na Ljubišnji. Jedno stablo sa potkornjakom, ako zazimi, na proljeće zarazi još 50 zdravih, i to samo pokazuje šta se događa na Ljubišnji. Uprava za šume, sa druge strane, nemoćna je da tu bilo šta uradi, nema za to mehanizme. Sječa i brzo izvlačenje oboljelih stabala iz šume je jedini način da se problem riješi. Upozoravao sam na to, pričao, pisao izvještaje, ali to niko nije čuo. U 2013. godini, recimo, nije bilo nikakve doznake ni sječe i izvlačenja sanitara, što je, blago rečeno, neozbiljno i neodgovorno”, kaže Jakić.

On podsjeća da su veliki snjegovi dvije i olujni vjetrovi, 2010. godine ranije, stvorili plodno tlo za prenamnoženje potkornjaka. Izostala je sanitarna sječa, što je dovelo u pitanje opstanak šume i šumskih eko sistema na Ljubišnji.

Treba sjeći

Još uvijek nije kasno da se spriječi širenje sušenja šuma, ali to može da uradi jedino Ministarstvo. Ono može da naredi posebne mjere zaštite šuma privremenu zabranu planske sječe, osim sječe u cilju suzbijanja bolesti i štetočina i sprečavanja njihovog širenja kazao je Jakić. Diplomirani inžinjer šumarstva i jedan od najboljih poznavalaca crnogorskih šuma Dragan Marković slaže se sa ocjenama da je stanje na Ljubišnji katastrofalno. On predlaže i konkretne mjere koje treba preduzeti.

“Stanje je dodatno iskomplikovano prošle zime kada je vlažni snijeg oštetio i izvalio oko 30.000 kubika stabala, na Ljubišnji najviše. Neophodno je, a to je zadatak za Ministarstvo, suspendovati Program gazdovanja šumama Ljubišnje, jer se stanje na osnovu kojeg je on rađen drastično promijenio. Nadležni organi treba odmah da nalože prekid redovnih planiranih sječa, što je i zakonska obaveza u ovakvim slučajevima. Treba sprovoditi samo sanitarne sječe, dok se šuma ne stabilizuje, a nakon toga uraditi novi program gazdovanja. Ukoliko se to ne uradi, Ljubišnja će vrlo brzo moći da se zove „golija“, poručio je Marković.

Loptanje

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, međutim, prebacuje „loptu“ u dvorište Uprave za šume.

“Nakon što je sušenje postalo sve uočljivije, formirao sam radni tim sa kojim sam obišao ugroženo područje. Nakon toga je sačinjen zapisnik na osnovu kojeg su konstatovani uzročnici i predložene mjere za saniranje zdravstvenog stanja šuma. Koncesionar je obavezan da posiječe doznačene sanitare. Ako to ne radi, mjere preduzima Uprava za šume i nadležne inspekcije”, rekao je generalni direktor Direktorata za šume pri Ministarstvu Adem Fetić, dodajući da Ministarstvo čini maksimalne napore na saniranju postojećeg stanja.

I šumarska inspekcija upire prstom u Upravu za šume.

“U martu, prošle godine, područni šumarski inspektor je donio rješenje Područnoj jedinici Uprave za šume Pljevlja da doznači stabla koja su napale štetočine i da zaduži koncesionara da to posiječe i izvuče iz šume, što se nije dogodilo. Vlada Crne Gore je, nedavno, usvojila program gazdovanja za ovu godinu. Uprava za inspekcijske poslove će naložiti Upravi za šume da sve suvo i zaraženo doznači i da to koncesionar ukloni iz šume. Koncesionar će, prioritetno, morati to da uradi”, saopštili su iz Uprave za inspekcijske poslove Crne Gore.

U Upravi za šume, na drugoj strani, kako je već rekao Jakić, nemaju instrumente za to. Isto kažu i u Područnoj jedinici Pljevlja i „loptu“ vraćaju Ministarstvu.

“Sušenja šuma je bilo i ranije, ali smo mi to, dok smo bili preduzeće i imali sjekiru u rukama, brzo rješavali i čuvali šume. Sada su nam ruke vezane. Nema načina da mi privolimo koncesionara da izvrši sanitarne sječe. Uostalom, nijesmo mi sa „Vektrom Jakić“ potpisali koncesioni ugovor, već Ministarstvo i ono treba da riješi problem sušenja šuma na Ljubišnji, ali i na drugim mjestima na kojima rade koncesionari”, rekao je šef Područne jedinice Pljevlja Milisav Čabarkapa.

Može li biti da će se, na zadovoljstvo potkornjaka na Ljubišnji, to „loptanje“ nastaviti?



About the Author

admin





Matica muslimanska Crne Gore
 
 

 

Konkurs za objavljivanje rada u 9. broju časopisa ”Osvit”

Matica muslimanska Crne Gore Samostalno udruženje u oblasti kulture manjinskog muslimanskog naroda Broj: 19  10. 09. 2017. godine   O b a v j e š t e nj e o prijemu tekstova, radova, za Deveti broj časopisa OSVIT glas M...
by admin
0

 
 

Položaj Muslimana Crne Gore poslije izbora 2016. godine

Matica muslimanska Crne Gore Samostalno udruženje u oblasti kulture manjinskog muslimanskog naroda. Broj: 18 12. 06. 2017. godine     Demokratska partija socijalista predsjedniku Milu Đukanoviću     Pred...
by admin
0

 
 

Vezirova džamija u Gusinju

Vezirova džamija je najstarija džamija u Gusinju. Prema predanju, džamiju je izgradio skadarski vezir iz porodice Bušatlija, početkom 15. veka. Zbog svog značaja i svoje karakteristične arhitekture zaštićena je zakonom...
by admin
0

 




Savjet Muslimana Crne Gore

0 Comments


Be the first to comment!


Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *


Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u Crnoj Gori